U spomen na maestra Dušana Prašelja (1931. – 2019.)

Dušan Prašelj s Bernardom Balonom 2004. godineČetvrtog rujna 2019. godine napustio nas je maestro Dušan Prašelj, istaknuti glazbeni stvaratelj i istinski interpretator starih narodnih napjeva primorsko-otočnog i istarskog kraja. U svojoj bogatoj i dugogodišnjoj karijeri skladatelja, dirigenta i zborovođe, Dušan Prašelj je često posjećivao cresko-lošinjsko otočje. Bio je više godina tajnik pa ravnatelj Ustanove Ivan Matetić Ronjgov u Ronjgima kod Viškova, koja je činila jednu od prvih katedri Čakavskog sabora. Svoj svestrani i bogati talent uz veliki rad ugradio je u očuvanje i interpretaciju starog istarsko-primorskog melosa stvorivši brojne nove skladbe koje će i ubuduće svjedočiti o iznimnoj vrijednosti jedinstvene glazbene kulture prepoznate i od strane UNESCO-a.

Za nas je važno što se tijekom godina njegovo zanimanje proširilo i na naš otočni kraj. Već je njegov učitelj Ivan Matetić Ronjgov istraživao otočne napjeve po Cresu i na Susku te su kao takvi sačuvani u velikoj pjesmarici Zaspal Pave, koju je u dva izdanja uredio upravo Dušan Prašelj. Za radio emisiju „Mantinjada Hrvatskog primorja“ na Radio Rijeci snimio je folklor i pjesme Nerezina. Kad je osnovao i vodio Riječki oratorijski zbor, nastupio je u Velom i Malom Lošinju. Nikad dotad nije crkva Sv. Antuna Pustinjaka odzvanjala takvim čudesnim zvukovima ovog jedinstvenog pjevačkog sastava. Naravno je bilo da je upravo naša Katedra pružila punu ruku suradnje koja se održala do kraja.

Opširnije:U spomen na maestra Dušana Prašelja (1931. – 2019.)

Otočki ljetopis Cres - Lošinj br. 16

Nakon pauze od desetak godina izašao je novi broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj broj 16 u kojem je objavljeno djelo mlade znanstvenice otočne povijesti Giovanne Jerolimić: Otoci Cres i Lošinj u doba francuske vlasti.

Radi se o proširenom diplomskom radu kojeg je Jerolimić obranila na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli 2017. godine, a govori o turbulentnom razdoblju naših otoka nakon propasti Serenissime pa do dolaska pod austrijsku vlast 1815. godine. Na preporuku njenog mentora profesora dr. sc. Slavena Bertoše, edicija Otočki ljetopis je prihvatila rukopis koji je dopunjen novim podacima te je početkom srpnja 2019. izašla iz tiska knjiga od 132 stranice, lijepo ukoričena, sa zaklopkama koje sadrže autoričin životopis  i popis svih dosad tiskanih Otočkih ljetopisa Cres-Lošinj. 

Predstavljanje knjige održano je 15. srpnja na ljetnoj pozornici Gradske knjižnice i čitaonice u Malom Lošinju pred velikim brojem štovatelja otočnih zavičajnih izdanja. Tom prilikom doputovali su i recenzenti knjige, doktori povijesnih znanosti Marko Jelenić iz Kanfanara, Josip Celić iz Zadra i prof. Slaven Bertoša iz Pule, koji su ovo izdanje na najbolji mogući način predstavili lošinjskoj publici.  

Ova knjiga trebala bi biti i poticaj mladoj znanstvenici da ustraje na ozbiljnim istraživanjima otočne povijesti i kulture. Knjigu je uredio dr. sc. Julijano Sokolić, a tehničko oblikovanje, grafičku pripremu i tisak izvršilo Grafica Helvetica d.o.o. iz Rijeke.

Sjećanje na Petra Strčića

Petar Strčić (foto: B. Purić)nedjelju 23. lipnja 2019. Rijeci je u 83. godini života umro akademik Petar Strčićistaknuti povjesničar i arhivist, redoviti član Hrvatske akademije znanosti umjetnosti. Strčić se rodio u Krasu na otoku Krku 24. kolovoza 1936. godine, gdje je sahranjen 27. lipnja 2019. godine. 

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 1961. i doktorirao 1991. godine. Od 1961. do 1978. g. radio je u Sjevernojadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, te od 1990. do 2005. upravitelj Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djelovao je i kao profesor na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za društvene znanosti, izabran je 2000. godine, a od 2008. bio je voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. 

Kao povjesničar akademik Strčić uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima i razdobljem između dva svjetska rata. O temama iz tih područja kao autor i suautor objavio je tridesetak knjiga i brojne članke. 

Opširnije:Sjećanje na Petra Strčića

Nova knjiga Zavičajne biblioteke

U svibnju mjesecu 2019. godine izašla je iz tiska dvojezična knjiga  u ediciji Zavičajna biblioteka Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj pod rednim brojem 15. Autor je profesor talijanskog jezika i književnosti Francesco Pinelli, rođen 1907. u mjestu Castel d'Ario kod Mantove, gdje je i preminuo 1985. godine. 

Čovjek s dva fakulteta, erudit, intelektualac koji je govorio više stranih jezika, a vladao latinskim i starogrčkim, došao je u sukob s ondašnjim režimom pa je 1938. godine premiješten iz Pomorske škole u Veneciji u Pomorsku školu u Mali Lošinj. Imao je tridesetjednu godinu kada se našao u otočnom okruženju nepoznatih ljudi i običaja, pa je nastojao upoznati način življenja, način govorenja i ponašanja ondašnjih Lošinjana. Stoga kada se vratio u rodni kraj 1943. godine tiskao je u Bolonji neveliku knjižicu „Lussinpiccolo“ gdje je opisao svoje impresije o Lošinju i njegovim žiteljima, a posvetio je svoje djelo učenicima lošinjske Nautike. Ujedno je ilustrirao svoju knjigu ondašnjim gradskim vedutama Malog Lošinja, pa time ovo djelo postaje i svojevrsni dokument jednog stanja i vremena.

Knjigu je s talijanskog jezika preveo Roman Karlović iz Rijeke, a uredio Bernard Balon, glavni i odgovorni urednik Zavičajne biblioteke od početka. Grafička priprema i tisak realizirani su u Grafica Helvetica d.o.o. u Rijeci. 

Predstavljene "Nevere" Tomislava Gospodnetića

Katedra Čakavskog sabora Cres - Lošinj je u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Malom Lošinju tiskala još jedno vrijedno izdanje, knjigu Nevere. Roman o otoku autora Tomislava Gospodnetića. Kao što je sugerirano u podnaslovu, priča je to o previranjima na Lošinju tijekom 20. stoljeća, ispripovijedana kroz sudbinu Bepa Jadrošića i njegove obitelji.  

Predstavljanje knjige održano je 13. veljače 2019. u Gradskoj knjižnici i čitaonici Mali Lošinj na kojem su, uz autora, govorile i profesorica hrvatskog jezika Mirjana Čović te profesorica povijesti Lidija Kosmos koja je dala povijesni okvir radnje romana. Predstavljanje je moderirao predsjednik Katedre Julijano Sokolić, ujedno i autor predgovora knjige. Program je uveličala i klapa Čikat. 

Opširnije:Predstavljene "Nevere" Tomislava Gospodnetića

Večer za Balotu

Olivela Franko, Julijano Sokolić i Marijana Dlačić (foto: B. Purić)

Večer za Balotu naziv je prigodnog programa kojim je Katedra Čakavskog sabora Cres – Lošinj obilježila 120. obljetnicu rođenja i 55. godišnjicu smrti ekonomista, sveučilišnog profesora, novinara i književnika Mije Mirkovića – Mate Balote.

Mijo Mirković, poznatiji kao Mate Balota, rođen je u Raklju 28. rujna 1898., a umro je u Zagrebu 17. veljače 1963. godine. U Pazinu je započeo gimnazijsko obrazovanje koje je završio u Moravskoj, kamo je evakuiran s obitelji tijekom Prvog svjetskog rata. Studirao je u Zagrebu, Beogradu, Berlinu i Frankfurtu na Majni, gdje je 1923. i doktorirao disertacijom iz ekonomije. Budući da je u međuratnom razdoblju njegova rodna Istra pripala Italiji, svoj je radni vijek započeo u tadašnjoj Kraljevini SHS (kasnije Kraljevini Jugoslaviji), prvo na pravnome fakultetu u Subotici, a kasnije na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Beogradu. Od 1957. godine pa do smrti bio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je velik broj knjiga i članaka iz područja ekonomije, pri čemu je pisao i o gospodarstvu cresko-lošinjskog otočja.

Opširnije:Večer za Balotu

Predstavljanje dviju knjiga iz Zavičajne biblioteke

Urednik Zavičajne biblioteke Bernard Balon (foto: B. Purić)

Krajem listopada Katedra Čakavskog sabora Cres - Lošinj predstavila je dvije svoje publikacije: zbornik 30 godina Katedre  Čakavskog sabora Cres - Lošinj te pripovijetku creskog pisca Ante Tentora, Lijepa Mare. O zborniku, ujedno i o radu  Katedre, govorio je njen predsjednik Julijano Sokolić. Spominjući početke djelovanja, osvrnuo se na sam čin ustanovljenja  Katedre 31. listopada 1987. godine u hotelu Punta u Velom Lošinju gdje je, povodom 100. obljetnice od osnutka Hrvatske  čitaonice u Malom Lošinju, održan znanstveni skup Čitaonički pokret u jugoslavenskim zemljama u XIX. stoljeću. Osvrnuo  se i na dvojicu zaslužnih kulturnih djelatnika: Branka Fučića koji je, među ostalim, uredio Glagoljski lapidarij u Valunu te  Andre Vida Mihičića (Beli, 1896. - Mali Lošinj, 1992.), povjesničara umjetnosti i pjesnika čije je dvije zbirke poezije izdala  Katedra, a koji je tadašnjoj Općini Cres-Lošinj poklonio svoju vrijednu zbirku umjetnina, sada izloženu u palači Fritzi  Lošinjskog muzeja. Od publikacija Sokolić je istaknuo dvije koje se svojim značajem izdvajaju od ostalih: Muku Gospodina  našega Isukarsta  koju je Franić Vodarić napisao krajem 17./početkom 18. stoljeća te Besedar Bejske Tramuntane Nikole  Velčića. Posebno su spomenute udruge, kolektivni članovi Katedre: Društvo za istraživanje i čuvanje povijesne i kulturne baštine "Tramuntana" u Belom, Zavičajno društvo "Bratohna" u Valunu, Zavičajno društvo "Puntari" u Punti Križa te  Zavičajno i dobrotvorno društvo "sv. Frane" Nerezine - New York 1898 u Nerezinama.

Opširnije:Predstavljanje dviju knjiga iz Zavičajne biblioteke

Zavičajni kalendar obogatio knjižnicu osnovne škole

 

 

 

 

 

 

 Na priredbi održanoj povodom Dana Osnovne škole Maria Martinolića u Malom Lošinju, koji se obilježava 19. svibnja,   pozdravnu riječ održao je i predsjednik Katedre, Julijano Sokolić. Tom prigodom poklonio je osnovnoj školi nekoliko   primjeraka Zavičajnog kalendara cresko-lošinjskog otočja koji je Katedra izdala u sklopu nakladničke cjeline Otočki   ljetopis Cres-Lošinj.

Joomla templates by a4joomla