Početna
U spomen na maestra Dušana Prašelja (1931. – 2019.)
- Detalji
- Kreirano Ponedjeljak, 09 Rujan 2019 09:52
Četvrtog rujna 2019. godine napustio nas je maestro Dušan Prašelj, istaknuti glazbeni stvaratelj i istinski interpretator starih narodnih napjeva primorsko-otočnog i istarskog kraja. U svojoj bogatoj i dugogodišnjoj karijeri skladatelja, dirigenta i zborovođe, Dušan Prašelj je često posjećivao cresko-lošinjsko otočje. Bio je više godina tajnik pa ravnatelj Ustanove Ivan Matetić Ronjgov u Ronjgima kod Viškova, koja je činila jednu od prvih katedri Čakavskog sabora. Svoj svestrani i bogati talent uz veliki rad ugradio je u očuvanje i interpretaciju starog istarsko-primorskog melosa stvorivši brojne nove skladbe koje će i ubuduće svjedočiti o iznimnoj vrijednosti jedinstvene glazbene kulture prepoznate i od strane UNESCO-a.
Za nas je važno što se tijekom godina njegovo zanimanje proširilo i na naš otočni kraj. Već je njegov učitelj Ivan Matetić Ronjgov istraživao otočne napjeve po Cresu i na Susku te su kao takvi sačuvani u velikoj pjesmarici Zaspal Pave, koju je u dva izdanja uredio upravo Dušan Prašelj. Za radio emisiju „Mantinjada Hrvatskog primorja“ na Radio Rijeci snimio je folklor i pjesme Nerezina. Kad je osnovao i vodio Riječki oratorijski zbor, nastupio je u Velom i Malom Lošinju. Nikad dotad nije crkva Sv. Antuna Pustinjaka odzvanjala takvim čudesnim zvukovima ovog jedinstvenog pjevačkog sastava. Naravno je bilo da je upravo naša Katedra pružila punu ruku suradnje koja se održala do kraja.
Opširnije:U spomen na maestra Dušana Prašelja (1931. – 2019.)
Otočki ljetopis Cres - Lošinj br. 16
- Detalji
- Kreirano Utorak, 16 Srpanj 2019 11:38
Nakon pauze od desetak godina izašao je novi broj Otočkog ljetopisa Cres-Lošinj broj 16 u kojem je objavljeno djelo mlade znanstvenice otočne povijesti Giovanne Jerolimić: Otoci Cres i Lošinj u doba francuske vlasti.
Radi se o proširenom diplomskom radu kojeg je Jerolimić obranila na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli 2017. godine, a govori o turbulentnom razdoblju naših otoka nakon propasti Serenissime pa do dolaska pod austrijsku vlast 1815. godine. Na preporuku njenog mentora profesora dr. sc. Slavena Bertoše, edicija Otočki ljetopis je prihvatila rukopis koji je dopunjen novim podacima te je početkom srpnja 2019. izašla iz tiska knjiga od 132 stranice, lijepo ukoričena, sa zaklopkama koje sadrže autoričin životopis i popis svih dosad tiskanih Otočkih ljetopisa Cres-Lošinj.
Predstavljanje knjige održano je 15. srpnja na ljetnoj pozornici Gradske knjižnice i čitaonice u Malom Lošinju pred velikim brojem štovatelja otočnih zavičajnih izdanja. Tom prilikom doputovali su i recenzenti knjige, doktori povijesnih znanosti Marko Jelenić iz Kanfanara, Josip Celić iz Zadra i prof. Slaven Bertoša iz Pule, koji su ovo izdanje na najbolji mogući način predstavili lošinjskoj publici.
Ova knjiga trebala bi biti i poticaj mladoj znanstvenici da ustraje na ozbiljnim istraživanjima otočne povijesti i kulture. Knjigu je uredio dr. sc. Julijano Sokolić, a tehničko oblikovanje, grafičku pripremu i tisak izvršilo Grafica Helvetica d.o.o. iz Rijeke.
Sjećanje na Petra Strčića
- Detalji
- Kreirano Petak, 28 Lipanj 2019 22:40
U nedjelju 23. lipnja 2019. u Rijeci je u 83. godini života umro akademik Petar Strčić, istaknuti povjesničar i arhivist, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Strčić se rodio u Krasu na otoku Krku 24. kolovoza 1936. godine, gdje je sahranjen 27. lipnja 2019. godine.
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 1961. i doktorirao 1991. godine. Od 1961. do 1978. g. radio je u Sjevernojadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, te od 1990. do 2005. upravitelj Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djelovao je i kao profesor na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za društvene znanosti, izabran je 2000. godine, a od 2008. bio je voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci.
Kao povjesničar akademik Strčić uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima i razdobljem između dva svjetska rata. O temama iz tih područja kao autor i suautor objavio je tridesetak knjiga i brojne članke.