Predstavljena knjiga "Sjećanje na ljepotu stvaranja"

U petak, 24. svibnja 2024. održano je predstavljanje knjige Sjećanje na ljepotu stvaranja Julijana Sokolića. U knjizi autor opisuje svoju suradnju s osobama koje su ostavile značajan trag na lošinjskom otočju djelujući na kulturnom, društvenom i znanstvenom polju te se naslov odnosi upravo na ljepotu zajedničkog djelovanja za opću dobrobit. Bez obzira je li to bila jednokratna, povremena ili dugogodišnja suradnja, bila je dovoljno nadahnjujuća i poticajna za autorove buduće pothvate, a posebnu vrijednost pridaje činjenica da je, zahvaljujući toj suradnji, Julijano Sokolić stvorio iskrena prijateljstva. U knjizi je abecednim redom opisano 37 osoba, no nisu to uobičajeni životopisi nego su to svojevrsni esejistički  zapisi s lucidnim zapažanjima o vremenu, komentarima društvene, političke i gospodarske situacije, po(r)ukama zajednici itd. Knjizi je pridodano UNICEF-ovo stablo znanja s opisom karakteristika koje potiču i koje obeshrabruju inovacije i kreativnost kao poruka novim naraštajima da se samo međusobnom podrškom, uvažavanjem i suradnjom može ostvariti napredak, a upravo je to misao koja je vodila Julijana Sokolića kroz djelatni vijek.

Opširnije:Predstavljena knjiga "Sjećanje na ljepotu stvaranja"

Objavljen "Nerezînski beseduâr: rječnik govora Nerezina na otoku Lošinju"

U prosincu 2023. godine Sveučilište u Zadru izdalo je Nerezînski beseduâr: rječnik govora Nerezina na otoku Lošinju. Rječnik se temelji na životnom djelu Onorata Bonića (1923.  ̶  2009.) koji je prikupljao dijalektalne riječi rodnih Nerezina pripremajući knjigu koju nažalost nije uspio dovršiti. Nakon njegove smrti, Bonićevi su nećaci donijeli kutijice s riječima sa Sicilije gdje mu je živjela sestra kod koje je povremeno boravio. Vrijedni Nerezinci potrudili su se da Bonićev trud ne propadne nego da se stručno obradi, a među njima je posebno zaslužna Flavia Zorović koja je kompletirala fond dijalektalnih riječi i snimila njihov točan izgovor. Uz njih dvoje, suautorica je dr. sc. Nataša Šprljan sa Sveučilišta u Zadru koja je napisala popratni opis nerezinskog govora i ujedno je urednica izdanja.
Beseduâr broji gotovo 12.600 leksikografskih natuknica, a popraćen je prilozima iz lokalne frazeologije (422 frazema), paremiologije (149 poslovica i uzrečica) i toponimije (175 toponima). Riječ je o govoru koji pripada otočnome poddijalektu sjevernočakavskog ili čakavskog ekavskog dijalekta. Zahvaljujući specifičnoj jezičnoj povijesti otoka Lošinja, rječnik je neprocjenjivo vrelo spoznaja za hrvatsku dijalektologiju i slavistiku na svim razinama, od leksikologije do akcentologije, a onda i za kontaktnu lingvistiku i etimologiju.
Knjiga je predstavljena u subotu, 9. ožujka 2024. godine u hotelu Televrin u Nerezinama, a uz Flaviu Zorović i Natašu Šprljan na predstavljanju su govorili dr. sc. Julijano Sokolić te sa zadarskog sveučilišta dr. sc. Vladimir Skračić i dr. sc. Nikola Vuletić. Predstavljanje je moderirala Irena Dlaka, a svojim su nastupima uveličali  Folklorno društvo „Studenac“ iz Nerezina i klapa Čikat iz Malog Lošinja.

Predstavljanjem knjige o Andri Vidu Mihičiću otvoreni Dani Tramuntane u Belom

U subotu, 29. srpnja 2023., prigodom otvorenja Dana Tramuntane u Belom je održano predstavljanje knjige Andro Vid Mihičić: život i djelo autorica Eleonore Šintić-Russin i Martinele Mužić i otvorenje izložbe Beli i njegov pjesnik autora Đanina Sučića Mornarića. Otvorenje Dana Tramuntane, kojem je prethodilo polaganje vijenca na grobu Andra Vida i Katarine Mihičić, održano je na trgu Pricrekva u 21 sat podizanjem zastave uz hrvatsku i bejsku himnu. Dane Tramuntane organizira Društvo za istraživanje i čuvanje povijesne i kulturne baštine „Tramuntana“ koje je kolektivni član Katedre. Manifestaciju su otvorili predsjednica Društva Agneze Host i gradonačelnik Grada Cresa Marin Gregorović, nakon čega je u župnoj crkvi Prikazanja Gospodinova predstavljena knjiga koja je tiskana u nakladi Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj kao 18. u ediciji Zavičajna biblioteka. Knjiga je objavljena povodom 30 godina od smrti Andra Vida Mihičića (u siječnju 1992. godine) i 30 godina od otvorenja za javnost zbirke umjetnina koju su, uz privatne dokumente i korespondenciju, tadašnjoj Općini Cres-Lošinj poklonili Andro Vid i supruga Katarina Mihičić (u ožujku 1993. godine), a danas je izložena u Lošinjskom muzeju. Uz autorice, knjigu su predstavili predsjednica Katedre Olivela Franko i urednica izdanja Marijana Dlačić, o počecima suradnje s Androm Vidom Mihičićem govorio je Julijano Sokolić, a odabrane pjesme recitirala je Viktorija Bandera, a prisutne je pozdravio župnik Župe Beli Frane Brozić. Nakon predstavljanja knjige, u galeriji Toš otvorena je izložba Đanina Sučića Mornarića koja je nastala kao fotografski hommage Mihičiću čije su pjesme autoru poslužile kao inspiracija. Izložbu je otvorila zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić. Cjelokupno događanje uveličala je ženska klapa Teha iz Cresa. Bogat program otvorenja Dana Tramuntane nagovijestio je sadržajni kulturno-zabavni program koji se u ljetnim mjesecima održava u Belom.

Objavljena knjiga „Andro Vid Mihičić: život i djelo“

U petak, 21. travnja 2023. godine održano je predstavljanje knjige Andro Vid Mihičić: život i djelo autorica Eleonore Šintić-Russin i Martinele Mužić. Knjiga je objavljena povodom 30 godina od smrti  Andra Vida Mihičića (u siječnju 1992. godine) i 30 godina od postavljanja zbirke umjetnina koju su, uz privatne dokumente i korespondenciju, tadašnjoj Općini Cres-Lošinj poklonili Andro Vid i supruga Katarina Mihičić (u ožujku 1993. godine).
Andro Vid Mihičić (Beli, 1896. – Krk, 1992.) bio je sveučilišni profesor, povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, esejist, pjesnik i intelektualac. Godine 1911. postaje franjevac, međutim pred kraj Drugog svjetskog rata zbog svoje političke angažiranosti morao je skinuti redovnički habit. Uskoro dobiva namještenje kustosa Moderne Galerije u Splitu, a zatim i profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje ostaje do umirovljenja 1966. godine. Tijekom cijelog svojeg djelatnog vijeka piše likovne kritike, oglede i članke o umjetnosti, no tek krajem svojeg života počinje pisati poeziju po kojoj je najpoznatiji među otočnim stanovništvom. Do početka Domovinskog rata živio je u Zagrebu sa suprugom Katarinom s kojom se oženio 1951. godine, a zatim oboje odlaze u umirovljenički dom u Krku gdje umiru u kratkom razmaku.

Opširnije:Objavljena knjiga „Andro Vid Mihičić: život i djelo“

30 godina od tiska Muke Franića Vodarića

Iva Maričić i Bernad Balon (foto: W. Salković)Ove je godine navršeno 30 godina od tiska Muke Franića Vodarića u nakladi Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj, a tim je povodom od 24. do 26. ožujka u Cresu održan bogat trodnevni program. 

Punim imenom Pisna od Muke Gospodina našega Isukarsta po Matiji, Marku, Luku i Jivanu zložena u pisni po Franiću Vodariću Crisaninu naravi težaške kopaške, rukopis je nastao u prvoj polovici 18. stoljeća, a uz prikaz Isusove pasije rukopis sadržava i molitve, himne, zazive i pjesme. Jezik je čakavski, u pismu prevladava latinica, no ima i glagoljice te ćirilice. Godine 1949. rukopis je pronašao akademik Branko Fučić u jednoj kući u staroj creskoj jezgri, međutim moralo je proteći gotovo pola stoljeća da se objavi i približi široj javnosti. Rukopis je tiskan 1993. godine kao 7. knjiga Zavičajne biblioteke. Uz izvorne tekstove, knjiga sadrži i priloge koji cresku Muku smještaju u jezični, kulturni i povijesni kontekst. Transliteraciju Pisne od Muke i Versi od žalosti obavio je jezikoslovac Kuzma Moskatelo koji je i autor priložene studije Cresko prikazanje. Ostale pjesme i molitve transliterirao je Bernard Balon koji je ujedno i urednik izdanja. Uvod je napisao akademik Branko Fučić, a dr. sc. Anton Benvin napisao je prilog Biblijske i teološko liturgijske referencije u Pisni od Muke Franića Vodarića. 

Opširnije:30 godina od tiska Muke Franića Vodarića

Osnivači Katedre Čakavskog sabora

Održana svečana skupština povodom 35 godina od osnutka

Na prvi dan proljeća, u utorak, 21. ožujka 2023. godine u Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju održana je godišnja skupština Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj, ujedno i svečana povodom 35. godišnjice od njenog osnutka koja se navršila 31. listopada 2022. godine. Skupština je započela glazbom na mijehu u izvedbi Daria Kučića, nakon čega je Avelina Damijanjević Draguzet izvela svoju pjesmu Moja zemja. Skupštinu je otvorila predsjednica Olivela Franko, pozdravivši i u ime zaslužnih članova Katedre koji nisu bili u mogućnosti doći, dugogodišnje predsjednice Margite Nikolić i dugogodišnjeg tajnika Bernarda Balona. Na početku su skup pozdravili i obljetnicu čestitali gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić i gradonačelnik Cresa Marin Gregorović.

Opširnije:Održana svečana skupština povodom 35 godina od osnutka

Predstavljanje knjige prof. Pinellija u Veneciji

Unatoč dobroj volji i trudu, Covid-19 uzeo je svoj danak i reducirao mnoge aktivnosti Katedre Čakavskog sabora Cres-Lošinj  2020. i 2021. godine. Među planovima naše udruge koja će ove godine proslaviti 35 godine neprekinutog djelovanja svakako je bilo i predstavljanje dvaju izdanja koja su, iako nevelika obimom, tražila zasebnu pažnju i organizaciju.

Prvo je izdanje dvojezične knjige prof. Francesca Pinellija, koji je opisao svoje uspomene na boravak u Malom Lošinju, dok je bio nastavnikom talijanskog  jezika na Pomorskoj školi između 1939. i 1943. godine prošlog stoljeća, u knjižici Lussinpiccolo/Mali Lošinj, tiskane kao 15. svezak Zavičajne biblioteke.  Knjigu od 148 stranica je s talijanskog na hrvatski preveo Roman Karlović iz Rijeke, a uredio Bernard Balon. Pripremljena je i tiskana u Grafici Helvetica d.o.o. u Rijeci 2019. godine.

Opširnije:Predstavljanje knjige prof. Pinellija u Veneciji

Joomla templates by a4joomla