Početna
Elsa, nećemo te zaboraviti
- Detalji
- Kreirano Utorak, 14 Prosinac 2021 22:12
Dužnost je i programska zadaća Katedre Čakavskog sabora Cres – Lošinj voditi brigu o novim, ali i o starim, ponekad zaboravljenim imenima iz otočnog kulturnog kruga, koji su svojim djelovanjem svih zadužili, ostavljajući za sobom svoj trud i ljubav za rodnim krajem. Jedna od takvih sada već skoro zaboravljenih osoba je talijanska nastavnica i spisateljica Elsa Bragato, rođena u Malom Lošinju 8. studenog 1908. godine, a umrla u Trstu 13. prosinca 2004. godine. Pokopana je u Trstu, a onda prenesena u grobnicu svojih roditelja na sumartinskom groblju u Malom Lošinju 21. srpnja 2016. godine.
Elsa Bragato se osposobila za učiteljicu engleskog jezika, a znala je i lijepo crtati. Odselila je u Italiju 1948. te uglavnom živjela do smrti u Trstu. Nije se udavala niti imala djece te je, zbog gubitka vida, zadnje godine života provela u jednoj ustanovi za slijepe osobe.
Zahvaljujući vrijednom, zapravo sjajnom istraživačkom diplomskom radu Ksenije Benvin Medanić obranjenom na Sveučilištu u Zadru, sačuvani su svi relevantni podaci o Elsinu životu pa se moglo tiskati dvojezičnu proširenu monografiju naslovljenu ELSA, LUSSINO TI RINGRAZIA – ELSA, LOŠINJ TI SE ZAHVALJUJE kao 17. knjigu Zavičajne biblioteke Katedre Čakavskog sabora Cres – Lošinj. Izdanje je uredio Julijano Sokolić, prevodila oba jezika Melita Sciucca, a svoj hrvatski prilog dopisao Milan Rakovac. Za znakovit likovni i tekstualni doprinos izdanju zahvaljujemo Riti Cramer Giovannini koja je uvijek spremna na suradnju.
Marta Fazlić dobitnica godišnje nagrade Grada Malog Lošinja za 2021. godinu
- Detalji
- Kreirano Utorak, 07 Prosinac 2021 21:03
Marta Fazlić, dugogodišnja članica Katedre Čakavskog sabora Cres- Lošinj i od 2007. godine članica njenog Upravnog odbora, dobila je godišnju nagradu Grada Malog Lošinja za 2021. godinu. Marta Fazlić rođena je u Rijeci 1964. godine. Osnovnu školu pohađala je u Malom Lošinju, a srednju školu u Malom Lošinju i Rovinju. Godine 1988. diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nakon čega se zaposlila u Jadranci d. d. na poslovima marketinga. Od 1996. godine direktorica je i glavna urednica Radija Mali Lošinj - Radija Jadranka. Aktivna je u podizanju ekološke svijesti, za što je dobila nagradu Ministarstva zaštite okoliša.
Poseban doprinos njegovanju čakavske besede i otočne baštine dala je kao autorica i voditeljica emisije Frižimenula koja se na Radio Jadranci emitira od 1997. godine i za koju je 2003. godine dobila nagradu Zlatni mikrofon Hrvatske udruge radija i novina. Autorica je i knjige Nonina otočna kuharica koja je tiskana u dva izdanja.
Opširnije:Marta Fazlić dobitnica godišnje nagrade Grada Malog Lošinja za 2021. godinu
Izdana knjiga Čakavski dijalekt grada Cresa
- Detalji
- Kreirano Utorak, 22 Prosinac 2020 16:30
Katedra Čakavskog sabora Cres-Lošinj izdala je knjižicu Čakavski dijalekt grada Cresa. Prijevod je to s njemačkog na hrvatski jezik disertacije koju je Mate Tentor 1907. godine obranio pod nazivom Der čakavische Dialekt der Statdt Cres (Cherso) na bečkom sveučilištu. Tentor je rođen u Cresu 1882. godine, a umro je 1956. u Zagrebu. U Rijeci je završio gimnaziju, a potom je studirao slavistiku u Beču. Predavao je hrvatski, grčki i latinski jezik u srednjim školama te je radio u Dubrovniku, Zadru, Splitu, Kastvu, Opatiji i Sušaku. Sastavljao je i čitanke za hrvatske pučke škole. Od 1927. do 1943. godine bio je ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu te je jedan od osnivača Hrvatskog bibliotekarskog društva. Bavio se razvojem pisma te je proučavao latinicu, glagoljicu, ćirilicu i bosančicu, a disertacijom o dijalektu grada Cresa postao je pionir hrvatske dijalektologije.
Disertacija obrađuje specifičnu varijaciju čakavskog narječja kojom se govori(lo) u gradu Cresu. U uvodnom dijelu izložene su osnovne značajke creskog govora, a u nastavku je gramatika koja je podijeljena u dvije cjeline: Nauku o glasovima i Nauku o oblicima. Posljednji dio sadrži razmjerno skroman popis riječi, pri čemu Tentor veću pažnju pridaje njihovoj tvorbi i etimologiji, a manje objašnjavanju njihova značenja. Tentor je i sam svjestan svojih ograničenja pri obradi creskog govora te u uvodu napominje da „Ovaj rad u obzir uzima ukupnu strukturu našega dijalekta, pri čemu ne ulazi u detalje ni opsežna objašnjenja poznatih pojava. O naglasku ne mogu govoriti koliko bih želio jer sam i sam često bio zbunjen pri određivanju naglaska koji sam čuo. Naš je naglasak težak čak i onima koji vrlo dobro razlikuju štokavske naglaske. Osim toga prikupio sam malo materijala…“ Treba spomenuti da je Mate Tentor vrlo mlad napustio rodni Cres, nakon završetka pučke škole, što naglašava i urednik knjige Bernard Balon dok napominje da su neke riječi pogrešno protumačene. Disertaciju je s njemačkog na hrvatski prevela dr. sc. Nikolina Palašić s Filozofskog fakulteta u Rijeci, a izdana je kao 16. knjiga u ediciji Zavičajna biblioteka.